Građani su i dalje oprezni s novim zaduživanjima, a posebice u korištenju okvirnog kredita - dopuštenog minusa na tekućem računu. Posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su okvirni krediti na kraju studenoga prošle godine iznosili 7,03 milijarde kuna i bili su za oko 32 milijuna manji nego potkraj listopada. U istom razdoblju smanjili su se i okvirni krediti tvrtki za oko 30 milijuna kuna, na 1,99 milijardi kuna. Gledajući cijelu prošlu godinu vidljivo je da su se okvirni krediti stanovništvu već u veljači smanjili u odnosu na siječanj, no zatim su rasli sve do lipnja kad su se u odnosu na svibanj smanjili za oko 111 milijuna kuna. I u srpnju su smanjeni u odnosu na lipanj, i to za otprilike 179 milijuna kuna. Nakon toga okvirni su krediti rasli sve do studenoga. Uočljivo je da su lani ti krediti tvrtkama rasli iz mjeseca u mjesec do svibnja, nakon čega je uslijedilo razdoblje pada sve do listopada kad su opet povećani njihovi iznosi. Građani su lani najviše bili u minusu tijekom svibnja (7,07 milijardi kuna), a najmanje u srpnju (6,78 milijardi kuna), dok su tvrtke najviše koristile te kredite u travnju (2,1 milijardu), a najmanje u rujnu (1,97 milijardi kuna).
Građani su i dalje oprezni s novim zaduživanjima, a posebice u korištenju okvirnog kredita - dopuštenog minusa na tekućem računu.
Posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su okvirni krediti na kraju studenoga prošle godine iznosili 7,03 milijarde kuna i bili su za oko 32 milijuna manji nego potkraj listopada. U istom razdoblju smanjili su se i okvirni krediti tvrtki za oko 30 milijuna kuna, na 1,99 milijardi kuna.
Gledajući cijelu prošlu godinu vidljivo je da su se okvirni krediti stanovništvu već u veljači smanjili u odnosu na siječanj, no zatim su rasli sve do lipnja kad su se u odnosu na svibanj smanjili za oko 111 milijuna kuna. I u srpnju su smanjeni u odnosu na lipanj, i to za otprilike 179 milijuna kuna. Nakon toga okvirni su krediti rasli sve do studenoga. Uočljivo je da su lani ti krediti tvrtkama rasli iz mjeseca u mjesec do svibnja, nakon čega je uslijedilo razdoblje pada sve do listopada kad su opet povećani njihovi iznosi.
Građani su lani najviše bili u minusu tijekom svibnja (7,07 milijardi kuna), a najmanje u srpnju (6,78 milijardi kuna), dok su tvrtke najviše koristile te kredite u travnju (2,1 milijardu), a najmanje u rujnu (1,97 milijardi kuna).
Zanimljivo je da zaduženje građana na temelju dopuštenog prekoračenja na tekućem računu ni lani nije dosegnulo razine iz listopada 2010. godine (7,1 milijardu kuna), ali niti iz listopada 2009. godine kad su ti minusi iznosili rekordnih 7,24 milijarde kuna i bili su najviši u posljednjih osam godina.
Već je dobro poznato da je dopušteno prekoračenje na tekućem računu najskuplje zaduživanje. U tom kontekstu, treba podsjetiti da je lani HNB smanjio najveće dopuštene kamate za građane sa 14 na 12 posto, pa su tako pale i kamate na dopuštene minuse koje su znale biti i 13,99 posto.
Svakom građaninu koji redovito prima plaću na tekućem računu, banka odobrava minus to uglavnom u visini triju prosječnih plaća (do maksimalnog iznosa koji je određen u svakoj banci). Ako netko mijenja banku i prebacuje u drugu svoja mjesečna primanja, dopušteni minus na tekućem računu odobrava mu se u načelu već nakon što mu stigne prva plaća na račun.
Mnogi ulazeći u dopušteni minus i ne razmišljaju da i taj oblik zaduženja treba kad-tad vratiti, a izlazak iz minusa i povratak makar na nulu na tekućem računu često zna biti vrlo dugotrajan i pun odricanja.
Podaci većih banaka u Hrvatskoj svojedobno su pokazali da među građanima koji imaju dopušteni minus, njih i 50 posto ili svaki drugi poseže za takvim skupim oblikom kreditiranja.